Vitamin U: sve što dosad nismo znali

Vitamine definiramo kao esencijalne nutrijente koje ljudski organizam ne može sam sintetizirati, već ih moramo unositi putem hrane. Još u osnovnoj školi naučili smo podjelu na dvije velike skupine: vitamine topljive u vodi (C i B kompleks) te vitamine topljive u mastima (A, D, E i K; lako pamtljive putem mnemotehničke metode DEKA). No, postoji još jedan vitamin koji rijetko spominjemo, a ima bitnu ulogu u terapiji određenih stanja – riječ je o vitaminu U.

Vitamin U

Poznat je također kao S-metilmetionin, odnosno metilmetioninsulfonij, a zastupljen je u namirnicama poput repe, kupusa, graška, špinata, rajčice, šparoge, brokule i sl. Bitno je napomenuti da je nestabilan na visokoj temperaturi, zbog čega termička obrada hrane dovodi do njegove razgradnje.

Zašto baš “U”?

Postavlja se pitanje zašto je tom vitaminu dodijeljen upravo simbol „U“? Uzročna povezanost veoma je jednostavna: jedan od glavnih učinaka vitamina U je zacjeljivanje čira na želucu (lat. ulcus) pa se slovo „U“ u njegovu nazivu odnosi na njegovu primarnu indikaciju – ulkus.

Vitamin U jedan je od manje poznatih vitamina velikog terapijskog potencijala u liječenju čira na želucu.

Djelotvornost vitamina U

Provedena su brojna istraživanja o djelotvornosti neobičnog vitamina U. U jednoj studiji pacijentima koji su bolovali od čira na želucu (peptički ulkus) davali su vitamin U u obliku soka od sirovog kupusa, nakon čega je zabilježeno znatno olakšanje boli i ubrzano zacjeljivanje ulkusa.

Pretpostavka mehanizma djelovanja vitamina U iznesena je u drugoj studiji, u kojoj je dokazano kako vitamin U inaktivira histamin. Naime, histamin je molekula koja igra važnu ulogu u razvoju čira na želucu; dovodi do lučenja želučanog soka, a posljedično i do razvoja čira. Vitamin U daje jedan dio svoje molekule histaminu, zbog čega histamin postaje neaktivan i ne može više poticati lučenje želučanog soka. Što je manje želučanog soka, okruženje u želucu je manje kiselo i ulkus brže zacjeljuje.

Nadalje, poznato je da valproičnu kiselinu, lijek koji se koristi za liječenje epilepsije, karakteriziraju i određene nuspojave kao što su oksidativni stres, upala i fibroza tkiva bubrega. Kako ti procesi dovode do oštećenja bubrežnoga tkiva, postoji potreba prevenirati ga tijekom terapije valproičnom kiselinom.

Mjerenjem različitih parametara, u studiji provedenoj na štakorima, dokazano je protuupalno, antioksidativno i antifibrotičko djelovanje vitamina U. Ustanovljeno je povećanje razine glutationa, smanjenje interleukina i drugih faktora poput faktora tumorskoga rasta-β.

Dokazani učinci vitamina U otvaraju mogućnost za njegovo korištenje prije početka terapije valproičnom kiselinom s ciljem prevencije oštećenja bubrega. Poznato nam je da nedostatak pojedinih vitamina uzrokuje neke karakteristične bolesti, na primjer, skorbut u slučaju nedostatka vitamina C. Zanimljivo je da znanstvenici još nisu otkrili specifično stanje i simptome koji bi bili uzrokovani nedostatkom vitamina U. Unatoč tome, postoji preporučena doza koja iznosi 200 mg vitamina U dnevno.

 

 

Vitamin C i njegovi prirodni izvori

Helicobacter pylori – dijagnoza, liječenje, prehrana 

 

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads